Neophodna rešenja koja doprinose integritetu medija

Neophodna rešenja koja doprinose integritetu medija

Biro za društvena istraživanja predlaže da u okviru Novog Zakona o javnom informisanju se uvedu odredbe koje će doprineti integritetu medija, odnosno obezbediti da mediji postanu sredstvo informisanja i istraživačkog novinarstva, a ne sredstvo (prikrivrenog) reklamiranja i propagande. Konkretno, Biro za društvena istraživanja (BIRODI) predlaže da se u Nacrtu Zakona o javnom informisanju definišu pojmovi:

  • Sredstvo informisanja
  • Sredstvo reklamiranja i propagande

Predlažemo sledeće definicije:

  • Sredstvo reklamiranja je medij na koji se odnosi Zakon o javnom informisanju u kojem je procenat pozitivno konotiranih pominjanja nekog pravnog ili/i fizičkog lica preko 35% od ukupnog broja medijskih objava u kojima se pominje neke pravno ili/i fizičko lice u trajanju od 6 meseci. Predmet posmatranja bi pre svih bili tekstovi koji nisu potpisani ili potpisani inicijalima, u kojima ne postoje jasni izvori i u kojima su naslovi/najave veoma negativno ili negativno konotirani.

 

  • Sredstvo propagande je medij na koji se odnosi Zakon o javnom informisanju u kojem je procenat veoma pozitivno ili veoma negativno konotiranih pominjanja nekog pravnog ili/i fizičkog lica preko 35% od ukupnog broja medijskih objava u kojima se pominje neke pravno ili/i fizičko licu u trajanju od 6 meseci. Predmet posmatranja bi pre svih bili tekstovi koji nisu potpisani ili potpisani inicijalima, u kojima ne postoje jasni izvori i u kojima su naslovi/najave veoma negativno ili negativno konotirani.

Proces praćenja izvestavanja medija bi sprovodila udruženja novinara. Mediji koji bi dobio status „sredstvo reklamiranja“ ili „sredstvo propagande“ bi bio predmet analize od strane Komisije za integritet medija koju bi činili od predstavnik NUNS-a, UNS-a, ANEM-a i Lokal Press-a i ostalih zainteresovanih medijskih udruženja. Komisija za integritet bi sa nadležnim državnim organima napravila Izveštaj o integritetu medija, tj. utvrdio karakter i vezu između medija i pravnog/fizičkog lica koje je predmet reklamiranja ili propagande.

 

U slučaju da Komisija za integritet medija utvrdi kršenje zakona, odnosno bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja na mediji preduzeće postupke koji obezbeđuju prekšajno i krivično sankcionisanje.

 

Medijska sankcija za mediji koji dobije status „sredstvo reklamiranja“ ili/ „sredstvo propagande“ u slučaju da ne prihvati saradnju, odnosno nastavi sa reklamnim i propagandnim diskursom izveštavanja bi bilo isključnje iz medijskih asocijacija.

 

Komisija za integritet će preporučiti oglašivačima da se ne oglašavaju u ovom mediju uz mogućnost da ukoliko se nastavi oglašivanje, Komisija za integritet pozove na intervju predstavnika oglašivača, a ime oglašivača stavi na Listu dezintegriteta.

 

Usvajanjem ovog predloga bi (se):

 

  • Dobio objektivan instrument koji je svoju verifikaciju doživeo u velikom broju medijskih istraživanja i monitoringa izveštavanja medija
  • Uveo samoregulirajući mehanizam kontrole integriteta medija
  • Uveo mehanizam za utvrđivanje stvarnih, a ne formalnih vlasnika medija i izvora finansiranja
  • Sprečio fenomen „medijskog reketiranja“ kojem određeni mediji pribegavaju kako bi obezbedili sredstva za finansiranje

Argumentacija koja detaljno obrazlaže potrebu uvođenja ove promene nalazi se u studiji Mediji u izborima http://mediamonitor.rs/images/Mediji-u-izborima-WEB.pdf.

 

Share this post


Pretraži